Odlazak mladih ozbiljno upozorenje vlastima u BiH

Trend odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine ozbiljno je upozorenje odgovornim strukturama vlasti na svim nivoima, kao i privredi, da je svaki mladi čovjek veliko bogatstvo društva i da potrebe djece i mladih moraju biti prepoznate i ozbiljno uvažavane, kaže austrijska ambasadorica u Bosni i Hercegovini Urlike Hartmann.

Za Al Jazeeru je govorila o euroatlantskim putevima Bosne i Hercegovine, formiranju vlasti u toj državi, odlasku mladih, te saradnji Beča i Sarajeva.

• Na ovoj ste poziciji od početka ove godine, ali ste i ranije bili angažirani u Bosni i Hercegovini. Je li Bosna i Hercegovina na ispravnom putu ka Evropskoj uniji, NATO-u…?

Put i pravac kretanja stvar je izbora i procjene svake suverene države. Očito je da Bosna i Hercegovina – polako, ali sigurno – napreduje na svom putu euroatlantskih integracija. Ovaj put rezultat je želje uvjerljive većine građanki i građana ove zemlje, odnosno rezultat važećih odluka njenih demokratski izabranih predstavnika.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Na osnovu Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju postoji jasan ugovorni odnos s EU-om i sada se Bosna i Hercegovina kreće ka kandidatskom statusu. Ono što je za Bosnu i Hercegovinu trenutno najvažnije – i to je glavni zadatak novog Vijeća ministara – jest hitno oživljavanje reformskog procesa. To znači provođenje strukturnih reformi, koje će omogućiti jačanje vladavine prava, bolji privredni ambijent za dinamičniji privredni rast i razvoj, kao i vratiti nadu građanima.

Uspješan reformski proces vodi dostizanju evropskih standarda u svim sferama života, važnim svima u cijeloj Bosni i Hercegovini. Evropske vrijednosti i evropski standard jasno su iskazani i, vjerujem, iskrena su aspiracija ljudi u ovoj zemlji.

• Kako komentirate duge zastoje u formiranju vlasti na gotovo svim nivoima u Bosni i Hercegovini? Jesu li realni problemi pred čelnicima ili se kupuje vrijeme za dužu vladavinu?

Zastoji u formiranju vlasti mogući su u svim demokratskim državama. U Bosni i Hercegovini oni su, nažalost, suviše česti i to – s obzirom na kompleksnu ustavnu strukturu zemlje i njen reformski put – nikako nije dobro.

Drago mi je što su u slučaju imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara na kraju riješena neslaganja i što je kompromis bio moguć. Ipak, ono što je važno i što se očekuje jest da se sada brzo radi, da se Vijeće ministara brzo formira i počne raditi svoj posao.

Prioriteti su poznati: reformska agenda, odnosno prioritetni prijedlozi iz Mišljenja Evropske komisije. Tu je riječ o mjerama kroz čiju primjenu obični ljudi vide poboljšanje. No, ne pričamo samo o državnom nivou; i u Federaciji treba formirati novu vlast, bez odgađanja i uvjetovanja.

• Dok se vladajući pokušavaju dogovoriti, mladi odlaze. Kako komentirate trend odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine? Po Vašem mišljenju, koji su faktori zbog kojih se odlučuju na taj korak?

Mladi žele i, naravno, imaju pravo očekivati perspektivu za budućnost u svojoj zemlji. Konkretno, to znači: dobre uvjete života, dobar posao, dobru infrastrukturu, funkcionalan i pojednostavljen servis organa uprave, pouzdan sistem zdravstvene zaštite, dobre mogućnosti za obrazovanje, lični i profesionalni razvoj i napredovanje na osnovu sposobnosti, a ne podobnosti.

Taj, kako Vi kažete, trend odlaska mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine ja bih tumačila kao ozbiljno upozorenje odgovornim strukturama vlasti na svim nivoima, kao i privredi, da je svaki mladi čovjek veliko bogatstvo društva i da potrebe djece i mladih moraju biti prepoznate i ozbiljno uvažavane. Potrebno je osnažiti mlade ljude i pomoći im da osvijeste svoje mogućnosti, sudjeluju u razvoju demokratskog društva, da se i politički angažiraju i budu aktivni subjekti.

Mladi mogu i trebaju preuzeti svoj dio odgovornosti i biti nosioci reformi i razvoja društva nabolje.

• Šta treba uraditi da Bosna i Hercegovina zadrži mlade kadrove, mlade porodice? Je li sve na državi i društvu ili, pak, ima i do onih koji žele otići čim završe školovanje, bez pokušaja angažmana ovdje?

Društvo i država mogu učiniti mnogo: u vezi s poboljšanjem u zakonodavstvu, razvojem i primjenom strategija za mlade na svim nivoima, od općinskog preko kantona i entiteta do državnog nivoa. Potrebna je podrška mladim ljudima da stasaju u aktivne punoljetne građane, da mogu uskladiti posao i porodicu, a to podrazumijeva valjane odgojno-obrazovne institucije, počevši od jaslica.

Mladi se ne bi trebali prepustiti apatiji i inertnosti. Mladim kadrovima, mladim porodicama potrebni su dobri uvjeti za život i rad: može ih se ohrabriti različitim olakšicama i poticajima za zasnivanje porodice (npr., u okviru odgojno-obrazovne djelatnosti, rješavanja stambenog pitanja, u području radno-pravne zaštite, naročito za majke). Vidi se da je natalitet u Evropi viši u zemljama koje imaju dobra rješenja, koja i muškarcima i ženama u istoj mjeri omogućavaju da grade karijeru ako to žele.

Organi uprave moraju biti servis građanima i građani bi morali biti svjesni toga. Budući da politički zastoj u Bosni i Hercegovini predugo traje i da se mnoge važne reforme godinama ne uspijevaju provesti – npr., reforma javne uprave, reforme u pravosuđu, školstvu, zdravstvu – ne čudi što ima mladih koji se još za vrijeme školovanja odlučuju za traženje posla izvan Bosne i Hercegovine. Mladi čine više od 20% stanovništva Bosne i Hercegovine i to je važan potencijal, odnosno pažnje i truda vrijedna snaga.

• Postoje li načini djelovanja koje Bosna i Hercegovina može preuzeti od Austrije i drugih država kako bi umanjila taj zabrinjavajući trend?

Sigurno da postoje korisna iskustva iz kojih se može učiti i modeli koji se mogu primijeniti i u Bosni i Hercegovini. Jedno od težišta austrijske bilateralne pomoći upravo je obrazovanje, naročito stručno usmjereno srednjoškolsko obrazovanje u skladu s potrebama privrede. Vjerujemo da su ispravne intervencije u obrazovnom sistemu i njegovo usklađivanje s potrebama tržišta rada bitni faktori osnaživanja mladih i ohrabrivanja da svoju budućnost planiraju ovdje.

Društveno koristan rad i angažman u nevladinom sektoru također su područja u kojima nastojimo prenijeti pozitivna iskustva iz Austrije. Osim toga, neophodno je poštivanje zakona, propisa i pravila, važnih za dobro funkcioniranje društva, kao i izvjesna primjena odgovarajućih mjera i pravnih posljedica ako to izostane.

• Kako komentirate ekonomsku i druge vidove saradnje Austrije i Bosne i Hercegovine te kako oni mogu biti još bolji?

Privredne veze između naših zemalja vrlo su dobre. Austrija je i dalje kumulativno najveći investitor u Bosnu i Hercegovinu, a zanimljivo je i to da – zahvaljujući i sve većem broju investicija na bazi tzv. lohn-poslova – Bosna i Hercegovina u trgovinskoj razmjeni s Austrijom već godinama bilježi suficit.

Veoma smo ponosni i na našu plodonosnu kulturnu saradnju. Godine 2016. imali smo vrlo uspješnu Godinu kulture, a od decembra 2018. imamo i Austrijski kulturni forum pri Ambasadi, koji intenzivno radi na kulturnom povezivanju naših zemalja i redovno, širom Bosne i Hercegovine, nudi različite kulturne sadržaje.

Na političkom i diplomatskom planu Austrija je uvjereni zagovornik evropske perspektive Bosne i Hercegovine, odnosno proširenja EU-a na zemlje zapadnog Balkana. Kao članica EU-a nastojimo dati maksimalan doprinos da evropska perspektiva za Bosnu i Hercegovinu bude što izvjesnija, odnosno da pružimo podršku Bosni i Hercegovini gdje god je to moguće.

Izvor: Al Jazeera